Obrt uz stalni posao: pravila, troškovi i zamke 💼
Dodatna zarada uz stalni posao – i niži doprinosi
Sve više zaposlenih otvara obrt kao drugu djelatnost: programeri koji rade za strane klijente, učitelji koji drže instrukcije ili majstori koji vikendom rade privatno. Zakon to dopušta, a doprinosi su osjetno niži nego kad je obrt jedina djelatnost. Ipak, treba paziti na ugovor s poslodavcem.
Smijete li uopće?
Zaposlena osoba može otvoriti obrt kao drugu djelatnost. Ograničenje dolazi iz Zakona o radu: radnik bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti kojom se bavi poslodavac. Ako vaš obrt ne konkurira poslodavcu, u pravilu nema prepreke. Ugovor o radu ipak treba pročitati, jer može sadržavati dodatne odredbe, a pravila mogu biti stroža u državnoj i javnoj službi.
Doprinosi su znatno niži
Kad je obrt druga djelatnost, poslodavac već plaća pune doprinose na vašu plaću. Zato paušalist uz zaposlenje ne plaća mjesečne doprinose od gotovo 300 eura, nego godišnje doprinose prema rješenju Porezne uprave, ovisno o razredu primitaka – otprilike od 300 do 1.575 eura godišnje. Uz to plaća paušalni porez i članarinu obrtničkoj komori.

Postupak otvaranja
Obrt uz posao otvara se jednako kao i svaki drugi – putem sustava e-Obrt, bez pristojbi. Pri prijavi treba navesti da je riječ o drugoj djelatnosti, kako bi se doprinosi ispravno obračunavali. Paušalni način oporezivanja najčešći je izbor zbog jednostavnosti, a limit od 60.000 eura primitaka vrijedi i ovdje.
Vrijeme je najveći trošak
Obrt uz posao znači rad navečer i vikendom. Prije otvaranja realno procijenite koliko sati tjedno možete odvojiti bez posljedica za glavni posao i zdravlje. Imajte na umu i da od 2026. svi obrtnici moraju zaprimati eRačune i fiskalizirati račune građanima, a paušalisti od 2027. i izdavati eRačune poduzetnicima.

Kada obrt postaje glavni posao
Mnogi obrt uz posao koriste kao siguran način testiranja vlastitog posla. Ako prihodi rastu, prelazak na obrt kao jedinu djelatnost znači i prijelaz na mjesečne doprinose. Taj trenutak dobro je isplanirati s knjigovođom.
Zaključak
Obrt uz postojeći posao jedan je od najjeftinijih načina za pokretanje vlastitog posla u Hrvatskoj. Uz provjeru ugovora o radu i realnu procjenu vremena, može biti odlična odskočna daska prema potpunoj samostalnosti.
Paušalni obrt kao jedina ili druga djelatnost (2026.)
| Stavka | Obrt kao jedina djelatnost | Obrt uz zaposlenje |
|---|---|---|
| Doprinosi | 290,98 € mjesečno | ~300 – 1.575 € godišnje (po rješenju) |
| Način plaćanja doprinosa | Mjesečno, do 15. | Godišnje, po rješenju PU |
| Paušalni porez | Prema razredu primitaka | Prema razredu primitaka |
| Limit primitaka | 60.000 € | 60.000 € |
| HOK članarina | ~34 € kvartalno | ~34 € kvartalno |
Iznosi su okvirni i vrijede za 2026.
Česta pitanja
Moram li obavijestiti poslodavca?
Zakonska obveza ovisi o tome konkurira li obrt poslodavcu i što piše u ugovoru o radu. U slučaju dvojbe, bolje je zatražiti pisanu suglasnost.
Mogu li uz posao imati obrt na dohodak?
Da, ali tada vodite poslovne knjige, a doprinosi se obračunavaju prema propisima za drugu djelatnost.
Što ako ostanem bez posla?
Obrt postaje jedina djelatnost i počinjete plaćati mjesečne doprinose, pa promjenu treba prijaviti.
Mogu li državni službenici otvoriti obrt?
Za njih vrijede posebna pravila o sukobu interesa i dodatnom radu, koja treba provjeriti prije otvaranja.


