Preskoči na sadržaj
Obrt

S čime se danas bore hrvatski obrtnici? 🔧

Radnici, administracija i troškovi – što obrtnike najviše muči

Obrtnici čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, od frizera i pekara do električara i stolara. Posla uglavnom ne nedostaje, ali sve je teže pronaći ljude, pratiti promjene propisa i zadržati cijene koje kupci prihvaćaju. Izdvojili smo izazove koji se najčešće ponavljaju.

Nedostatak radnika i nasljednika

Mnogi obrtnici imaju više posla nego što ga mogu obaviti. Strukovne škole upisuje sve manje učenika, a iskusni majstori odlaze u mirovinu. Posebno je osjetljivo pitanje nasljeđivanja: brojni obiteljski obrti zatvaraju se jer nema nikoga tko bi ih preuzeo. Izmjene Zakona o obrtu, o kojima se raspravljalo tijekom 2026., uključuju i uvođenje obiteljskog obrta, što bi trebalo olakšati zajednički rad i prijenos posla unutar obitelji.

Stolar radi u radionici
Mnogi obiteljski obrti nemaju nasljednika.Foto: HONG SON / Pexels

Administracija i stalne promjene propisa

Fiskalizacija 2.0 donijela je nove obveze: od 2026. obrtnici moraju zaprimati eRačune i fiskalizirati račune koje građani plaćaju na transakcijski račun, a paušalisti od 1. siječnja 2027. i izdavati eRačune drugim poduzetnicima. Uz to dolaze KPD šifre na računima, evidencije radnog vremena i zaštita na radu. Za obrtnika koji radi sam, svaki sat proveden u administraciji sat je manje zarade.

Rast troškova

Cijene materijala, energije i rada rastu brže od cijena koje kupci žele platiti. Minimalna plaća u 2027. raste na 1.130 eura bruto, što obrtnicima s radnicima povećava fiksne troškove. Istodobno su doprinosi za obrtnike vezani uz prosječnu plaću i rastu svake godine.

Obrtnik pregledava račune i dokumentaciju
Administracija oduzima sve više vremena malim obrtnicima.Foto: Kampus Production / Pexels

Naplata i likvidnost

Kašnjenje s plaćanjem, osobito kod većih naručitelja, može ugroziti mali obrt. Obrtnik često mora unaprijed kupiti materijal i platiti radnike, a novac od klijenta stiže tek nakon 60 ili 90 dana.

Konkurencija na sivom tržištu

Neprijavljeni rad i dalje je prisutan, posebno u građevinskim i uslužnim djelatnostima. Legalni obrtnik koji plaća poreze i doprinose teško može ponuditi istu cijenu kao netko tko posluje "na crno".

Zaključak

Obrtnici ne trebaju više posla, nego manje prepreka: jednostavniju administraciju, dostupne radnike i predvidljive propise. Do tada se isplati ulagati u digitalne alate, dobru naplatu i suradnju s drugim obrtnicima.

Ključni izazovi i moguća rješenja

IzazovPosljedicaMoguće rješenje
Nedostatak radnikaOdbijanje poslovaNaučnici, strani radnici, suradnja s drugim obrtnicima
Fiskalizacija 2.0Nove obveze i troškoviMIKROeRAČUN ili program s podrškom za eRačun
Rast troškovaPad maržeRedovito usklađivanje cjenika
Kašnjenje naplateProblemi s likvidnošćuAvansi i jasni uvjeti plaćanja
Siva ekonomijaNelojalna konkurencijaIsticanje garancije i legalnosti rada

Česta pitanja

Što je obiteljski obrt?

Oblik obrta predložen izmjenama Zakona o obrtu koji bi trebao omogućiti lakši zajednički rad članova obitelji. Konačna pravila ovise o usvojenom zakonu.

Moraju li paušalisti izdavati eRačune?

Od 1. siječnja 2027. paušalisti moraju izdavati eRačune drugim poduzetnicima, a zaprimati ih moraju već od 2026.

Kako se zaštititi od neplatiša?

Ugovorom, avansnim plaćanjem i pravodobnim slanjem opomena te pokretanjem ovrhe ako dug nije podmiren.

Mogu li obrtnici zapošljavati strane radnike?

Da, uz ishođenje dozvole za boravak i rad te osiguranje propisanih uvjeta.

Izvori

Pročitajte i ovo