S čime se danas bore hrvatski obrtnici? 🔧
Radnici, administracija i troškovi – što obrtnike najviše muči
Obrtnici čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, od frizera i pekara do električara i stolara. Posla uglavnom ne nedostaje, ali sve je teže pronaći ljude, pratiti promjene propisa i zadržati cijene koje kupci prihvaćaju. Izdvojili smo izazove koji se najčešće ponavljaju.
Nedostatak radnika i nasljednika
Mnogi obrtnici imaju više posla nego što ga mogu obaviti. Strukovne škole upisuje sve manje učenika, a iskusni majstori odlaze u mirovinu. Posebno je osjetljivo pitanje nasljeđivanja: brojni obiteljski obrti zatvaraju se jer nema nikoga tko bi ih preuzeo. Izmjene Zakona o obrtu, o kojima se raspravljalo tijekom 2026., uključuju i uvođenje obiteljskog obrta, što bi trebalo olakšati zajednički rad i prijenos posla unutar obitelji.

Administracija i stalne promjene propisa
Fiskalizacija 2.0 donijela je nove obveze: od 2026. obrtnici moraju zaprimati eRačune i fiskalizirati račune koje građani plaćaju na transakcijski račun, a paušalisti od 1. siječnja 2027. i izdavati eRačune drugim poduzetnicima. Uz to dolaze KPD šifre na računima, evidencije radnog vremena i zaštita na radu. Za obrtnika koji radi sam, svaki sat proveden u administraciji sat je manje zarade.
Rast troškova
Cijene materijala, energije i rada rastu brže od cijena koje kupci žele platiti. Minimalna plaća u 2027. raste na 1.130 eura bruto, što obrtnicima s radnicima povećava fiksne troškove. Istodobno su doprinosi za obrtnike vezani uz prosječnu plaću i rastu svake godine.

Naplata i likvidnost
Kašnjenje s plaćanjem, osobito kod većih naručitelja, može ugroziti mali obrt. Obrtnik često mora unaprijed kupiti materijal i platiti radnike, a novac od klijenta stiže tek nakon 60 ili 90 dana.
Konkurencija na sivom tržištu
Neprijavljeni rad i dalje je prisutan, posebno u građevinskim i uslužnim djelatnostima. Legalni obrtnik koji plaća poreze i doprinose teško može ponuditi istu cijenu kao netko tko posluje "na crno".
Zaključak
Obrtnici ne trebaju više posla, nego manje prepreka: jednostavniju administraciju, dostupne radnike i predvidljive propise. Do tada se isplati ulagati u digitalne alate, dobru naplatu i suradnju s drugim obrtnicima.
Ključni izazovi i moguća rješenja
| Izazov | Posljedica | Moguće rješenje |
|---|---|---|
| Nedostatak radnika | Odbijanje poslova | Naučnici, strani radnici, suradnja s drugim obrtnicima |
| Fiskalizacija 2.0 | Nove obveze i troškovi | MIKROeRAČUN ili program s podrškom za eRačun |
| Rast troškova | Pad marže | Redovito usklađivanje cjenika |
| Kašnjenje naplate | Problemi s likvidnošću | Avansi i jasni uvjeti plaćanja |
| Siva ekonomija | Nelojalna konkurencija | Isticanje garancije i legalnosti rada |
Česta pitanja
Što je obiteljski obrt?
Oblik obrta predložen izmjenama Zakona o obrtu koji bi trebao omogućiti lakši zajednički rad članova obitelji. Konačna pravila ovise o usvojenom zakonu.
Moraju li paušalisti izdavati eRačune?
Od 1. siječnja 2027. paušalisti moraju izdavati eRačune drugim poduzetnicima, a zaprimati ih moraju već od 2026.
Kako se zaštititi od neplatiša?
Ugovorom, avansnim plaćanjem i pravodobnim slanjem opomena te pokretanjem ovrhe ako dug nije podmiren.
Mogu li obrtnici zapošljavati strane radnike?
Da, uz ishođenje dozvole za boravak i rad te osiguranje propisanih uvjeta.


